Televizija je oduvijek bila najjeftinija vrsta zabave, a ni do danas se to nije promijenilo. Prema istraživanju koje je proveo AGB Nielsen istraživanje medija, Hrvati su u prvih deset mjeseci ove godine više gledali televiziju nego prošle godine u istom razdoblju, pa tako naš prosječni gledatelj dnevno ispred malog ekrana provede nešto manje od četiri i pol sata.Razloga zbog kojih smo ove godine više gledali televiziju nego prošle godine može biti nekoliko, a kao logičan nameće se kriza i recesija, što automatski znači manji broj večernjih izlazaka, pa smo tako izlaske zamijenili TV program. No, razlog je još jedan, a to je i digitalna televizija koja je u Hrvatskoj uvedena ove godine. Digitalna televizija donijela nam je veći izbor programa, pa samim tim i više razloga da se uz televizor provede i više vremena.Neki su se odlučili na digitalne receivere, ali puno njih je odabralo kabelsku televiziju, odnosno B.net ili IPTV kao što su MaxTV i Iskon TV. Naprosto je bilo jednostavnije pretplatiti se na neku od ovih ponuda i ne brinuti se oko signala, da li ga ima i kako spojiti receiver.Upravo promjene na televizijskom nebu dovele su i do promjena naših navika u gledanju televizije. Međutim, sve je zapravo počelo i ranije, kada se nakon što je desetljećima HTV bila jedina televizija pojavila tv program Nova TV, a zatim tv program RTL. Komercijalne televizije unijele su niz novih sadržaja kojih do 1999., kada je na tržište došla Nova TV, nije bilo. Takav razvoj događaja u programskom sadržaju privukao je sve veći broj populacije ispod 50 godina, kojoj sadržaj javne televizije nije odgovarao.U posljednjih deset godina znatno se kristalizirala televizijska publika i populacija do 50 godina više naginje prema programu Nove TV i RTL-a, dok su oni iznad 50 ostali vjerni tv program HTV-u. Naime, zabavnija ponuda komercijalnih televizija primjerenija je gledateljima ispod 50 godina, a naročito skupini do 20 godina. Nova ponuda televizijskog programa dovela je do toga da se povećao broj gledatelja, a samim tim i minutaža gledanja televizije.Kako se mijenjala situacija na tržištu, tako su nastale i neke nove navike, koje su se u ostatku Europe već odavno dogodile. U vrijeme dok je postojala samo javna televizija, TV program HTV je bio jasan i zapravo vrlo predvidljiv. Malo informativnog programa, malo dramskog, sportskog, filmskog, glazbenog, ukratko - za svakoga ponešto. Televizija se gledala kao zajednički obiteljski medij, jer osim što je postojao samo jedan nacionalni program, prije dvadesetak godina svako je kućanstvo uglavnom imalo jedan televizor. Danas pak u Hrvatskoj na svako kućanstvo ide u prosjeku 1,5 televizora i vrlo smo blizu toga da uskoro svako kućanstvo ima dva televizora.Dva televizora po kućanstvu nisu nikakav odraz luksuza, već se radi naprosto o tome da djeca ne gledaju isti program kao roditelji. Dok je postojao samo HTV, stvar je bila jednostavna. Jedan program, jedan televizor. Ali, noviteti u televizijskom sadržaju počeli su diktirati navike i jedan televizor u obitelji više nije dovoljan.Kada je 1999. došla Nova TV, a pet godina kasnije RTL, u Hrvatskoj se prvi put dogodilo da se programski sadržaj počeo usmjeravati prema ciljanim skupinama. Tako smo došli do toga da se program morao raditi prema dobnim skupinama i pomalo smo se počeli susretati s novim formatima, poput reality showova, ali i raznim drugim show emisijama koji su bile potpuno drukčije od nekadašnjih “nedeljnih poslijepodneva” i sličnih magazinskih emisija.
Nema komentara:
Objavi komentar