Zakon o HRT-u : I dalje reklame i dalje obavezna pretplata

Prema prijedlogu izmjena zakona o HRT-u javna televizija će i dalje uz obveznu pretplatu ubirati novac od reklama.Time su oštećeni svi komercijalni mediji, pa koordinacija komercijalnih nakladnika zahtijeva da se javnoj televiziji ukine pravo na reklame, u roku od maksimalno četiri godine. Ovim zakonom predviđa se neograničeno dvojno financiranje javnog nakladnika, što ozbiljno ugrožava poslovanje komercijalnih medija.
'Novim zakonom javnom nakladniku kako pokazuju grubi inicijalni izračuni omogućeno je čak i više prihoda, Zakon predviđa komercijalne aktivnosti osim na postojeća dva kanala i na dva specijalizirana digitalna kanala, to je apsolutno neprihvatljivo', istaknuo je Marjan Jurleka, koordinator komercijalnih nakladnika Hrvatske. 'Koordinacija zahtijeva da se javnom nakladniku trenutno ukine svaka komercijalna aktivnost, ili u najmanju ruku odredi konsekutivno smanjivanje s fiksnim terminom kada ono u cijelosti prestaje', dodao je Jurleka.
'U budućnosti da se postupno smanjuje broj minuta na javnoj televiziji, ne odjedanput zbog toga što bi to predstavljalo jedna financijski udar na javnu televiziju, ali mislim da bismo trebali u jednom 10-godišnjem periodu da javna televizija nema više pravo objavljivanja reklama', zaključio je zastupnik SDP-a Nenad Stazić.
Oprečna mišljenja o novom zakonu o HRT-u
Vladajući i oporbeni članovi saborskog Odbora za medije danas su iznijeli potpuno oprečna mišljenja o prijedlogu novog zakona o HRT-u i izmjenama tog zakona - dok su oporbeni optuživali vladu da joj ti zakoni služe kao bič kojim želi kontrolirati HTV, vladajući to odbacuju i ističu da je novi zakoni odgovor na loša rješenja iz važećeg zakona. Oporbeni članovi Odbora iz SDP-a i HNS-a ponavljali su ranije izrečene prozivke na račun vlade da novim zakonom želi HRT iz javne ponovno vratiti u državnu ustanovu, a smanjenjem pristojbe za 25 posto, što se predlaže zakonskim izmjenama, zaprijetiti vodstvu HRT-a da izvršava sve što mu se kaže.
Goran Beus Richembergh (HNS) vladu je optužio da joj zakonski prijedlozi služe kao ucjene i prijetnje kojima svjesno destabilizira stanje na HRT-u, koje je ocijenio gorim nego ikada. 'Hoćemo li i dalje zatvarati oči? Odgovornost za stanje na HRT-u isključivo leži na HDZ-u i njegovim saveznicima koji HTVhttp://tv-program.com.hr/HTV2 od javnog servisa žele pretvoriti u državnu televiziju koju pripremaju za izbore', rekao je Richembergh. Njegovo mišljenje dijeli i Antun Vujić (SDP), koji na predložene zakone gleda kao na 'institucionalnu podlogu za pretvaranje javne u državnu televiziju'. Predsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) rekao je da Vladine prijetnje već daju rezultata.
'Tko će gledati takvu televiziju?
'Vlada jasno prijeti - ne budete li se držali sadržaja emisija i odabira ljudi kako mi to tražimo, Nadzorni odbor će vam smanjiti pristojbu pa vi vidite kako ćete i hoćete li uopće', ocijenio je Stazić, kojega zanima tko će uopće gledati nacionalnu televiziju ako se 'etatizira'. 'Tko će gledati takav RTL? Nitko. Oni koji kupuju Vjesnik, a kada ste ih zadnji put vidjeli?', upitao je Stazić.
Oporbene prozivke redom su odbacivali HDZ-ovi članovi odbora, ističući da je jedina intencija zakona urediti narušene odnose na HRT-u te poslovanje konačno svesti u zakonske okvire. Njihovom potporom Odbor je Saboru predložio da oba zakonska prijedloga uputi u drugo čitanje. 'Zakoni nisu otvorena prijetnja, ne znam samo kome. Oni su odgovor na neodgovornost i kaos, trošenje novca bez kontrole, do čega je doveo postojeći zakon', poručila je Sunčana Glavak (HDZ). Oporbene je kritike kao neistinite i neargumentirane odbacila i Suzana Bilić Vardić, istaknuvši da se 'parlamentarnu većinu optužuje za ono što žele napraviti oni koji ju optužuju'.

izvor:dnevnik.hr

Pogledajte tv program za danas

Nova Tv slavi 5 rođendan

Informativni program Nove TV prije točno tri godine, 10. listopada 2005. predstavio je središnju informativnu emisiju Dnevnik Nove TV.

Od trenutka kad su Marija Miholjek i Petar Pereža prvi put pozdravili gledatelje nove informativne emisije do danas, redakcija Dnevnika HTV oformila je najbolji tim u državi te pokazala da otkad je prisutna s vrhunskim timom novinara i urednika, po pitanju informativnog programa ništa više nije kao što je bilo.
Svakodnevno iscrpnije i mnogobrojne novosti u HTV prezentiraju poznati voditeljski tandemi, Marija Miholjek i Saša Kopljar, Romina Knežić i Petar Pereža pod uredništvom Antuna Masle, Ivane Ivančić i Ksenije Kardum.

Redakcija informativnog programa sve više postaje i najpoželjnije radno mjesto za kolege iz struke o čemu svjedoče i konstantna pojačanja u timu te dvostruko veći tim novinara i reportera na terenu u odnosu na prije tri godine.

Dnevnik Nove TV bilježi konstantan trend rasta. Uspoređujući razdoblje od 01. siječnja do 08. listopada 2008. s istim razdobljem prošle godine Dnevnik Nove TV bilježi rast gledanosti od 45,7%.
Središnja informativna emisija Dnevnik Nove TV ostvarila je u nedjelju, 14. rujna rekordnu gledanost od 18,04% svih gledatelja. Najdetaljnije vijesti, javljanja uživo i priče koje pokreću društvo osnovna su obilježja redakcije Nove TV koje nastavljaju privlačiti publiku. Informativni program Nove TV tako ostvaruje kontinuirani porast koji je u prvom kvartalu ove godine u ciljnoj skupini 18-49 godina iznosio 71% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
'Vrlo smo zadovolji i jako nas veseli treća godišnjica, zbog sve boljih rezultata gledanosti Dnevnika Nove TV, cijelog informativnog tv programa danas, ali još više zbog kvalitete koju nudimo i standarda koji smo postigli. Uz informativnost, pokazujemo i kako biti neovisan u hrvatskom medijskom prostoru', rekla je Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV.
O velikom uspjehu Dnevnika Nove TV ne svjedoči samo porast RTL-a kao politički nepristran, moderan i informativan.
Pogledajte program nove tv na tv program za danas

NOVA TV ima najviše dvostrano obrađenih tema

Politika, crna kronika i sudski procesi glavne su teme središnjih informativnih emisija televizija u Hrvatskoj, dok su kultura i umjetnost pri dnu, pokazali su rezultati analize sadržaja HTV-a, Nove TV i RTL-a, predstavljeni danas u Matici hrvatskoj, čiji je Odjel za medije proveo istraživanje.
Obrađeni su Dnevnik Nove TV, Dnevnik HTV-a i Vijesti RTL-a, emitirani od 15. rujna do 15. listopada 2008., te u istom razdoblju godinu dana kasnije. S obzirom na to da je riječ o namjernom uzorku ti se podaci ne mogu generalizirati, upozoravaju autori.
Na komercijalnim televizijama u 2008. crna kronika je bila na prvom mjestu, a na HTV-u na trećem, što je previsoko za javnu televiziju, rekla je teoretičarka medija Viktorija Car, predstavljajući analizu. Ocijenila je da je na HTV-u u 2008. bilo i previše 'infotainmenta', odnosno 'zabavnih' tema. U idućoj godini na komercijalnim televizijama bilo ih je više, a na HTV-u manje.
Glavni akteri vijesti najčešće su političari i obični građani, a od političara na svim televizijama dominiraju vladajući. Bivši premijer Ivo Sanader na HTV-u je bio zastupljeniji od premijerke Jadranke Kosor, iako to može izgledati drugačije, dok je na Novoj TV suprotno, napomenula je Car.
U informativnim emisijama žena je bilo između 16 i tridesetak posto, što Car smatra poražavajućim. Žene su marginalizirane i 'ne doživljava ih se kao relevantan izvor informacija', naglasila je. Na komercijalnim televizijama malo ih je više nego na HTV-u, no taj postotak je još uvijek vrlo loš, dodala je.
Problematičnim smatra i neimenovane izvore te 'navodne informacije', kojih je najviše na RTL-u, a drži da ih ih ne bi trebalo biti nigdje. Za 2009. Nova TV je imala najveći postotak dvostrano obrađenih tema, skoro 44 posto, a HTV i RTL oko 60 posto jednostranih.
'Nova TV promišljeno popularizira sadržaj'
Na sve tri televizije tv program u obrađenim razdobljima zabilježen je povećan broj priloga, što znači da su sve kraći. Zagreb je najzastupljeniji iako su komercijalne televizije češće pokrivale Dalmaciju i Slavoniju od HTV-a, koji je pak imao više priloga iz Europe.
Upitana zbog čega je Dnevnik HTV-a izgubio gledanost u odnosu na Novu, Car je rekla kako se HTV nije prilagodio mlađoj publici, a ne može živjeti 'na staroj slavi'. Popularizirati sadržaj ne znači automatski umanjiti mu vrijednost, istaknula je, dodavši da Nova TV to radi promišljeno i malo-pomalo oduzima gledatelje HTV-u.
Car smatra i da su zakazala tijela koja trebaju nadzirati program, Programsko vijeće HRT-a i Vijeće za elektroničke medije koje, ocijenila je, godinama radi netransparentno. (Hina)

Novi član Informativnog programa HTV-a

ZAGREB - Redakcija HTV-ove emisije “Hrvatska uživo” u utorak je na par minuta postala bogatija za jednog člana. Naime, dok su novinari spremali posljednje priloge za emisiju, do njihovih je stolova došetao - miš.

Redakcija ga je dočekala s podijeljenim reakcijama: nekima je to bilo slatko, a neki su vrisnuli i podigli noge s poda. Uspaničeni miš na to je pobjegao, a sada, čini se, luta prostorijama Informativnog programa HTV-a, jer neki djelatnici također kažu da su ga čuli, odnosno vidjeli.

Da otklonimo sumnje: radi se o običnom sivom mišu, nitko na NOVA tv-u nije vidio bijele miševe. A što sivi miš zapravo radi na televiziji, je li mu tamo lijepo i toplo, ili traži izlaz s broda koji tone, pokazat će vrijeme.

izvor:jutarnji.hr

Pogledajte tv program za danas

HRT-u režu reklamne minute u udarnom terminu i smanjuju RTV pristojbu

U UDARNOM terminu između 18 i 22 sata HRT će moći emitirati četiri minute reklama po satu, a izvan tog okvira ostaje im dosadašnjih devet minuta po satu. Konačan je to prijedlog zakonske odredbe koji je danas iznesen na sjednici Vlade. Također, na dva dodatna specijalizirana programa koje HRT želi pokrenuti neće biti nikakvih reklama.

Javnom televizijskom servisu neće biti ukinuta RTV pristojba koju su građani dužni plaćati, a na Vladi je odlučeno kako ona ne smije iznositi više od 1,5 posto prosječne neto plaće. S obzirom na to da RTV pristojba danas iznosi oko dva posto prosječne neto plaće, uskoro se može očekivati njeno sniženje. HRT je dobio godinu dana za prilagodbu, a u tom će razdoblju u prime-timeu i dalje moći emitirati šest minuta reklama.

"Očekujemo kvalitetan program restrukturiranja HRT-a", naglasio je ministar kulture Božo Biškupić, objasnivši da je raniji plan restrukturiranja zbog nedorečenosti vraćen na doradu čelnim ljudima javne televizije. Dorađeni program Nove TV bi Vladi trebao poslati u naredna tri tjedna.

Popovac ipak može postati ravnatelj

Konačnim prijedlogom Zakona o HRT-u Vlada je donijela i jednu promjenu koja će zasigurno razveseliti v.d. glavnog ravnatelja javne kuće Josipa Popovca. Naime, ranije je zakon sadržavao odredbu prema kojoj za ravnatelja nakon javnog natječaja može biti izabrana samo osoba koja ima najmanje deset godina radnog iskustva nakon diplome. To je uvjet koji Popovac ne zadovoljava.

Međutim, Vlada je promijenom prijedloga Zakona izmijenila i tu stavku pa u njoj sada stoji samo da glavni ravnatelj HRT-a mora imati ukupno deset godina radnog iskustva, bez obzira je li ono skupljeno prije ili nakon završenog fakulteta. Što znači da bi Popovcu u tituli napokon moglo nestati ono v.d.

Nova TV i RTL napali Prisavlje zbog pokretanja HRT 3

"NAJAVLJENO pokretanje dvaju specijaliziranih HRT-ovih programa, jednog specijaliziranog za sport, glazbu i zabavu, te drugog programa s vijestima, nezakonito je. Pokretanje specijaliziranih programa u obliku koji je najavljen ugrozit će daljnji razvoj TV tržišta", upozoravaju komercijalne televizije u Hrvatskoj.

One tvrde da bi  pokretanje tih tv programa bilo "eklatantno kršenje hrvatske regulative o elektroničkim medijima i državnim potporama, ali i obvezujućih ugovora između Republike Hrvatske i Europske unije te bi mogli dovesti do problema prilikom ulaska Hrvatske u EU."

Velika prijetnja privatnim televizijama

RTL i Nova TV danas su izdale zajedničko priopćenje u kojem upozoravaju da bi pokretanje  trećeg i daljnjih HRT-ovih programa ugroziti njihovu ekonomsku podlogu, jer se, uz prihode od televizijske pristojbe koji su već godinama veći od ukupnog televizijskog marketinškog kolača, javnoj televiziji dopušta dodatna zarada od reklama. Preduvjet za pokretanje novih digitalnih programa je zakonska regulativa koja će omogućiti pokretanje dodatnih programa javne televizije samo pod uvjetom da se takvi programi bave javnim interesom poput cjeloživotnog obrazovanja ili kulture.

"Bilo kakav gubitak prihoda od oglašavanja u korist javnog nakladnika ugrožava ekonomsku podlogu obaju privatnih nakladnika, jer HRT ne prestaje zalaziti na teritorij komercijalne televizije, a istovremeno ne ispunjava svoju javnu funkciju. Tehnički smo potpuno spremni za razvijanje novih programa i zainteresirani za širenje, ali dok se zakonski i tržišni okviri ne promjene, ono neće biti komercijalno isplativo", tvrdi Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV.

U čemu je zapravo problem?

Cristoph Mainusch, predsjednik Uprave RTL Televizije nekoliko je puta napomenuo kako se "ne radi o ratu televizija" već o pravednosti na tržištu pri čemu se osvrnuo na financiranje HRT 3 programa čije bi pokretanje stajalo 20 milijuna kuna dok bi godišnje održavanje stajalo oko 100 milijuna kuna. Pritom bi se HRT 3 financirao, navodno, iz pretplata koje nisu namijenjene za financiranje komercijalne televizije, što bi HRT 3 svakako bio. Na pitanje od kuda informacija da će se HRT 3 financirati iz pretplata, jasno obrazložen odgovor nije se pojavio, no kako tvrdi Mainusch, ne postoji drugi logičan način financiranja.

Mainusch: Oglašivačka minutaža HTV-a diskriminira komercijalne televizije

"Najavljeno pokretanje dodatnih HRT-ovih programa posve je nezakonito. Ono krši odredbe hrvatskog i europskog zakonodavstva o državnim potporama. Ne postoji ni zakonska osnova za dodjelu digitalnih frekvencija novim programima, osobito ne bez javnog natječaja. Frekvencije koje su nam dodijeljene kad smo počeli s emitiranjem 2004. godine nekad je koristio HTV 3 koji je ugašen zbog liberalizacije TV tržišta. Oživljavanje trećeg programa ugrozit će poslovanje komercijalnih televizija koje žive od oglašavanja i koje su ionako u nepovoljnom položaju jer HTV/HRT, uz RTV pristojbu ubire sredstva od oglašavanja. Zakonom propisana oglašivačka minutaža HTV-a diskriminira komercijalne televizije i postavlja ih u katastrofalan tržišni položaj!", rekao je Christoph Mainusch, predsjednik Uprave RTL Televizije.

Najavljeno pokretanje HRT-ovih specijaliziranih programa posljednji je primjer koji dugoročno ne pogoduje razvoju televizijske tržišne utakmice s obzirom na dominantnu poziciju HRT-a u području komercijalnih programa, što je jedinstvena pozicija jedne javne televizije u Europi, zaključuju komercijalne televizije Nova TV i RTL.

Tužba HRT-u? Naravno, zapravo, možda

U konačnici, planira li Nova TV i RTL tužiti HRT malo je osjetljivo pitanje čiji odgovor predstavnika tih dvaju televizija nije bio uigran. Naime, Cristoph Mainusch, predsjednik Uprave RTL Televizije spremno je odgovorio kako tužba neće izostati no Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV ipak je situaciju malo ublažio: "Trenutno nemamo koga tužiti, ali to imamo u planu". Pritom je Mavrić napomenuo kako će se sprovesti "duboka analiza", a zatim će se poslati pitanje Vijeću za elektroničke medije, Agenciji za telekomunikacije, Ministarstvu kulture, Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura te samom Hrvatskom saboru. Rezultat svih sakupljenih odgovora ovih tijela odlučit će o budućnosti pokretanja pravnog postupka.

Nezakonit čin

"Programi HRT-a morali bi služiti javnosti. Moraju imati edukativnu i informativnu ulogu da bi opravdali svoje financiranje iz RTV pristojbe. Programi kakve je HRT najavio, specijalizirani za sport i zabavu, ne smiju se financirati iz pristojbe. Financiranje HTV-a 3 iz javne pristojbe predstavljalo bi nepoštenu konkurenciju postojećim komercijalnim TV postajama", napominju.

Nadalje, HRT nema pravo pokretati nove digitalne programe u Hrvatskoj, jer ne postoji zakonska osnova koja bi dopuštala digitalno zemaljsko emitiranje bilo kojeg drugog programa osim četiriju postojećih, HRT1, HRT2, Nova TV i RTL Televizija. Tek nakon prelaska ovih programa s analognog na digitalno emitiranje, što se vjerojatno neće dogoditi prije 2011., HRT može zatražiti nove digitalne frekvencije za nove programe kroz objektivan, transparentan i nediskriminirajući javni natječaj", navode komercijalne televizije.

Bitno je što želi gledateljstvo

U konačnici, ono što je zasmetalo RTL i Novu TV, vjerujemo, nije toliko problem (ne)razvoja TV tržišta već je pravi trn u oku planirano pokretanje HRT 3 programa koji bi nudio popularniji, ali i kvalitetniji sadržaj što na hrvatskom TV tržištu itekako nedostaje. Osim toga, TV tržište bi trebali formirati korisnici, odnosno gledatelji, koji s veseljem očekuju sport, glazbu i filmove na jednom programu.

izvor:index.hr

RTL i NOVA TVostali bez koncesije

VIJEĆE za elektroničke medije odlučilo je dodijeliti samo jednu koncesiju za digitalnu televiziju iako su je mogla podijeliti tri htv programa. Jedinu koncesiju dobio je Kapital Network, pa ćemo tako dobiti prvi poslovni televizijski kanal u Hrvatskoj.

> Šef Uprave RTL-a optužuje: Vlada favorizira HRT i tako uništava komercijalne televizije!

Na natječaj su se, podsjećamo, javili CMC, NET, Kapital Network, Nova TV i RTL s dva kanala. Nova  je prijavila kanal za žene Doma TV koji je trebao emitirati sadržaje poput sapunica i talk-showova, a RTL se na natječaj javio s kanalima RTL2 serije i RTL2 zabava.

Dvije ponude odbijene, a ponude RTL-a i Nove TV nisu obrazložene

Ponude NET-a i CMC-ja odbijene su jer nije dostavljena potpuna dokumentacija, a prijave RTL-a i Nove TV su odbijene, ali bez obrazloženja. "Dozvola za eksperimentalno emitiranje specijaliziranog televizijskog programskog kanala u zemaljskoj mreži daje se trgovačkom društvu Kapital Net d.o.o. za program Kapital Network (informativni program o gospodarstvu i poduzetništvu u Republici Hrvatskoj i regiji)", navodi se u priopćenju Vijeća za elektroničke medije.

Kapital Network mora biti spreman za emitiranje najkasnije do 28. veljače, navodi se u priopćenju, u kojem se također ističe kako je ovo eksperimentalni natječaj. Naime, ova koncesija traje minimalno šest mjeseci, a najduže do 31. prosinca, kada mora biti raspisan novi natječaj.

Nova TV: Ovakav postupak usporava proces digitalizacije

"Iznenađuje odluka Vijeća da na natječaju koji je raspisao za tri nova kanala odabere samo jednog ponuđača unatoč spremnosti ostalih nacionalnih nakladnika koji ispunjavaju sve propisane uvjete te su se već dokazali i na tržištu i kod publike. Ovakav postupak sprečava dokazane televizije da investiraju u nove kanale i usporava proces digitalizacije u RH, a time i razvoj industrije. Kao ozbiljnog ponuđača, interesira nas službeno objašnjenje za ovakvu odluku, budući da argumenti nisu navedeni u obavijesti Vijeća", tvrde iz Nove TV.

RTL: Naša pozicija u odnosu na javnu televiziju je sada još lošija

"RTL Televizija je obaviještena o odluci, no nismo dobili službeno objašnjenje. Ukoliko je odluka nepromjenjiva, RTL Televizija izražava žaljenje jer želimo pomoći procesu digitalizacije zemlje značajnim financijskim sredstvima. K tome, pozicija RTL Televizije u odnosu na javnu televiziju ovim je potezom još lošija", poručuju s RTL-a.

Naime, HRT u ovom natječaju za koncesije nije sudjelovao. Komercijalne televizije su, podsjećamo, smještene u multipleks B, dok je za javnu televiziju rezerviran kompletni multipleks A. Svaki multipleks može "primiti" pet digitalnih kanala, a u oba multipleksa dva su mjesta već zauzeta. U multipleksu A nalaze se dva HRT-ova kanala (a očekuje se da će uskoro HRT pokrenuti još tri specijalizirana programa), dok su u multipleks B stavljeni Nova TV i RTL kojima također ostaju tek tri mjesta za nove kanale.
izvor:index.hr

Pogledajte tv program za danas

Nova turska sapunica Ezel

Stiglo je priopćenje s RTL Televizije kako od ponedjeljka 8. studenoga s emitiranjem kreće nova turska sapunica »Ezel«. Termin je dobila odmah iza »1001 noći«, dakle u 21 i 30 i traje oko 50 minuta. Sada se na RTL-u prilikom slaganja sheme više neće mučiti, od ponedjeljka do četvrtka ona će od 18 do 22 i 20 biti ista.


Mladi čovjek vraća se iz vojne službe, te mu njegovi prijatelji i zaručnica smjeste zaplet, te on završava u zatvoru na 10 godina, optužen za ubojstvo koje nije počinio. Inscenirajući svoju vlastitu smrt u zatvoru, on uspijeva pobjeći i sazna istinu. Od tada, Ezel je odlučan da se osveti onima koji su ga prevarili. Prva sezona ima 33 nastavaka, a u Turskoj se trenutno snima druga sezona (trenutno još deset nastavaka) :)


Serija je najviše nagrađivana TV-serija u 2010 u Turskoj na ovogodišnjoj dodjeli TV-nagrada i već je prodana velikim TV mrežama u više od 30 različitih zemalja.


Opis sa jednog foruma:


Serija je krimi...tri frenda i jedna djevojka, 'klošari' koji su odlučili opljačkati jednu instituciju kako bi se spasili od siromaštva...prilikom pljačke dolazi do jednog nesretnog događaja, za koji dvojica optužuju trećeg (koji nema veze s tim). on odlazi u zatvor, obitelj mu pati, djevojka mu se ženi za jednog od ove dvojice 'frendova'...on se u zatvoru spetlja s važnim ljudima, mijenja identitet (i fizički) i vraća se kao faca nad facama u potrazi za osvetom, izgubljenom ljubavi...itd.... Ovo je ustvari turska verzija Monte Crista. Serijal je inspiriran romanom A. Dumasa “Grof Monte Cristo”.


U 18.00 Exkluziv Tabloid, 18 i 30 RTL Danas, 19.05 »Večera za 5«, 20.00 dvije epizode »1001 noći« i u 21 i 30 »Ezel«. Sve ono što se do sada emitiralo nakon »1001 noći« dobilo je termin iza 22 sata.


Nije niti tv program Nova TV ništa bolja kada je satnica u pitanju. Niti njihova se satnica tijekom tjedna previše ne mijenja. U 17 su Vijesti Nove TV, slijedi sapunica »Slomljeno srce«, pa IN magazin i Dnevnik Nove TV. Termin od 20.05 svakog je dana rezerviran za »Najbolje godine«, a iza njih, ovisno o danu, slijedi jedna ili dvije epizode serije »Lud, zbunjen, normalan«.


Satnice kako RTL-a, tako i Nove TV mijenjaju se tek petkom i u dane vikenda, kada im HTV2 konkurira tek novom sezonom »Plesa sa zvijezdama«.  (croinfo.net )


Pogledajte uskoro na tv program danas

Djelatnici Glasa Istre u štrajku

Djelatnici Glasa Istre od nedjelje su u štrajku, a njihov sindikat novinara pozvao je čitatelje da u ponedjeljak ne kupuju list. Kažu da će broj od ponedjeljka izdati pod prisilom, uz radni obvezu. Kažu da su se odlučili na štrajk jer se već šest mjeseci ne mogu dogovoriti s upravom o kolektivnom ugovoru, a ni proces mirenja nije uspio. 
Sindikat dodaje kako je uprava na mirenju 28.listopada jasno pokazala da ne želi pregovarati već naređivati, javlja HTV1.


izvor:24sata


Pogledajte tv program za sutra

Vanja Halilović voditeljica Dnevnika Nezavisne televizije

 Nakon poduže 'apstinencije' od televizijskog posla Vanja Halilović vratila se pred male ekrane, i to u najozbiljnijoj verziji do sad- kao voditeljica Dnevnika Nezavisne televizije. 28-godišnja voditeljica koja je iz showbiz emisije Exkluziv otišla 2008. godine, prije tri tjedna vratila se pred male ekrane kao voditeljica Dnevnika Nezavisne televizije.

Osim što je starija i ozbiljnija, Vanja ima i novi imidž. Ovoga puta uske, seksi 'opravice' zamijenila je košuljama i odijelima. No, i kao takva Vanja svojom ljepotom privlači pažnju gledatelja. Kako se redakcija Nezavisne televizije nalazi u Voloderu kraj Kutine, Vanja svakoga dana mora putovati sat vremena iz zagrebačkog naselja Sloboština.

Izvor: Net.hr

Pogledajte tv program za sutra.

HRT duguje nevjerojatnih 63 milijuna kuna poreza

Predstavnicima HRT-a koji su četvrtak sudjelovali na sastanku u Poreznoj upravi rečeno je da će im Porezna napokon naplatiti dug na osnovi neplaćenog PDV-a i poreza na dobit iz 2002. i 2004. godine.

Dug iz te dvije godine iznosi nevjerojatnih 63 milijuna kuna. Dodatno je u taj dug uračunano i 4,5 milijuna kuna koji su knjiženi tek neki dan, ali na temelju rješenja iz 2004. godine, a odnosili su se na porezni nadzor iz davne 1998. godine, piše Večernji list. Taj iznos je proknjižen s zakašnjenjem zbog greške Porezne uprave.

Tumačenja oko toga postoji li dug HRT-a ili ne različita su. U Ministarstvu financija već su prije potvrdili da taj dug postoji i da je zakon pretpostavio nemogućnost prava na odbitak pretporeza, a čega se na HRT-u nisu pridržavali. No u zakonu nije bilo jasno naznačeno imaju li pravo na odbitak pretporeza ili ne, kažu na HRT-u. To je tek jasno iz zakona od ove godine.

S druge strane, kad je riječ o porezu na dobit, u zakonu stoji da javne ustanove nisu obveznici plaćanja tog poreza, prema čemu bi se to trebalo odnositi i na HRT. Zbog tumačenja zakona, ali i moguće zastare, jer je prošao rok od šest godina, HRT je još ljetos tražio očitovanje od Središnjega poreznog ureda, ali još ga nisu dobili.

Izvor:net.hr